Povijest

Zagrebački holding - Podružnica Tržnice Zagreb posluje na 28 lokacija - tržnica s oko 2500 komitenata, koji imaju u zakupu poslovno – prodajne prostore.

Davne 1242. godine, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. bježeći pred Tatarima sklonio se u kulu Lotrščak, na Gornjem gradu ili Gradecu. U zahvalu za spašeni život i sigurnost daruje Gradecu status slobodnog kraljevskog grada. Od tada Gradec dobiva pravo organizirati sajmište ili tržnicu, te kao slobodni kraljevski grad ubire mitnicu i poreze za vlastiti račun, pa od tada računamo i početak rada tržnice u Gradecu (Zagrebu).

Kad su se 1850. godine Gradec i Kaptol ujedinili u jedinstvenu gradsku cjelinu pod nazivom Grad Zagreb, mi u tržnicama bilježimo početak rada zagrebačkih tržnica. Dakle prva zagrebačka tržnica 1850. godine, nalazila se ispred Katedrale, točnije kod Kaptolske kleti, da bi koncem 19. st. bila preseljena na Trg bana Josipa Jelačića.

Godine 1928. Poglavarstvo Grada Zagreba donijelo je odluku o izgradnji središnje gradske tržnice na lokaciji Dolac 2, koja je dovršena 1930. godine. Te godine Grad osniva svoje poduzeće „Tržnice Zagreb“ u čijem sastavu se nalaze Tržnica Dolac (trbuh grada), Međašni plac - stara tržnica Kvatrić, Tržnica pod Črešnjom (Trešnjevački plac) i veletržnica sa središnjom zgradom-burzom roba, današnja Tržnica Branimirova.

Gradsko Poglavarstvo donosi akt pod nazivom „Tržni red na tržnicama“, kojim se regulira način i pravila trgovanja, odnos prema kupcima, kao i svi vidovi kontrole roba, od tržne, sanitarne, veterinarske i komunalne inspekcije, kako bi bila zajamčena kvaliteta i zdravstvena ispravnost namirnica.

Poslije II. Svjetskog rata, kako je rastao Grad tako se povećava i broj zagrebačkih tržnica, da bi danas dosegao brojku od 22 tržnice na malo-raspoređene u svim gradskim četvrtima, te Veletržnica, Hladnjača i Zelena tržnica.

Od 2000. godine, pojavom mega shopova na Tržnicama Zagreb mijenja se struktura prodavača - sve je više proizvođača, a sve manje obrta i trgovina - što pridonosi imidžu (brandu tržnica), kao mjesto gdje se trže domaći, svježi i kvalitetni proizvodi.

Upravo ta činjenica vraća tržnicama njihov izvorni smisao:

- Tržnice su jedino mjesto u gradu gdje se pouzdano mogu kupiti svježi domaći proizvodi, sezonsko voće i povrće, svježi sir i vrhnje, visoko kvalitetna svježa riba, meso i mesne prerađevine i razni proizvodi kojih se sjećamo iz priča naših baka.

Ovakav tržnički brand silno je važan za očuvanje zagrebačkog ugostiteljskog štiha, jer nema izvorne zagrebačke kuhinje bez opskrbe na tržnicama, gdje se u svakoj sezoni mogu pronaći svježe i kvalitetne namirnice.

Kada govorimo o turističkoj ponudi Grada Zagreba onda je Tržnica Dolac prvorazredna turistička destinacija, koju tijekom cijele godine pohode rijeke turista, očarani njenom posebnosti i ljepotom.

Znajući sve aspekte naših zagrebačkih tržnica, njihovu važnost za imidž i identitet Grada Zagreba, ne dvojimo u njihovu budućnost i naše zalaganje da im je osiguramo.

Veletržnica i hladnjača, koja je u sklopu Tržnica Zagreb, smještena je u istočnom dijelu grada, desetak minuta od samoga centra. Idealno je smještena da služi Zagrebu i njegovim stanovnicima u dnevnoj opskrbi širokom paletom proizvoda kako što su voće, povrće, meso i mesne prerađevine te riba i riblji proizvodi.

S više od 160 komitenata smještenih na dvije lokacije, čini najveću veletržnicu u Hrvatskoj, koja osim samoga grada Zagreba zadovoljava i potrebe cijele sjeverozapadne regije.

Veletržnica uspješno posluje od 1957. godine mijenjajući svoj pravni i organizacijski status.